UsmenaPovijest:Platforma koja ima što za reći: Difference between revisions

Jump to navigation Jump to search
no edit summary
No edit summary
No edit summary
 
Line 1: Line 1:
<div class="usmena-povijest-article"><div class="headingDate"><p>16.10.2011</p></div><div class="article-lead"><p>O pulskoj udruzi Metamedij razgovaramo s Marinom Jurcanom.</p></div><div class="article-content"><p>&nbsp;</p>
<div class="usmena-povijest-article"><div class="headingDate"><p>16.10.2011</p></div><div class="article-lead"><p>O pulskoj udruzi Metamedij razgovaramo s Marinom Jurcanom.</p></div><div class="article-content">
<p>Razgovarale: Dea Vidović i Petra Novak</p>
<p>Razgovarale: Dea Vidović i Petra Novak</p>
<p>&nbsp;</p>
 
<p><strong>Kada si se uključio u alternativnu kulturnu scenu u Puli i kako bi opisao događanja na toj sceni početkom 1990-ih?</strong></p>
<p><strong>Kada si se uključio u alternativnu kulturnu scenu u Puli i kako bi opisao događanja na toj sceni početkom 1990-ih?</strong></p>
<p>Na scenu sam do&scaron;ao preko glazbe. Od 1987. do 1989. sam svirao u prvoj postavi&nbsp;<strong>Messerschmita</strong>, čiji je album izdao&nbsp;<strong>Zdenko Franjić</strong>&nbsp;iz izdavačke kuće&nbsp;<em>Slu&scaron;aj najglasnije</em>. Upravo sam se 1989. u Zagrebu po prvi puta susreo sa skvotom snimajući album za Franjića. Sjećam se da smo snimali u podrumu u kojem su se održavale i svirke, ne mogu se sjetiti gdje je to bilo, ali tada su to zvali skvot. Ubrzo je počeo rat, i ne samo da vi&scaron;e nismo imali gdje nastupati, već uopće nije bilo glazbenih emisija na televiziji. Sve je odjednom zamrlo. Čitava situacija u državi je bila vrlo depresivna i zato sam 1992. odlučio otići u Amsterdam. Početkom 1990-ih u Puli su prostorije za vježbanje bendova u Bourguignonu bila mjesta na kojima se događala neka vrsta alternativne kulture. Fort Bourguignon se kasnije proslavio kao lokacija za tehno-partije, ali je prije rata on dan na kori&scaron;tenje gradskim likovnjacima koji su tamo imali svoj ateljee. Ubrzo su im se pridružili bendovi kao&nbsp;<strong>KUD Idijoti&nbsp;</strong>i mi. &Scaron;to se tiče koncerata, oni su se održavali po mjesnim zajednicama i u Hotelu Pula, koji je tada slovio kao alternativni disko.&nbsp;<strong>Brada</strong>, koji je tamo jedno vrijeme pu&scaron;tao muziku, kasnije je pokrenuo<em>&nbsp;Arts&amp;Music Festival</em>. O ostalim festivalima koje je organizirao&nbsp;<strong>Dražen Majić</strong>&nbsp;ne znam previ&scaron;e, jer sam 1992. oti&scaron;ao u inozemstvo. Početkom 1990-ih smo željeli raditi festival s Majićem, ali tada su krenule uzbune i zračni napadi pa se ni&scaron;ta veliko nije smjelo održavati. Kako bi zaobi&scaron;li sve moguće prepreke pri organizaciji koncerata u to vrijeme, smislili smo program kulturne animacije izbjeglica u Hotelu Pula. Na neki način je to bila kulturna animacija izbjeglica, ali je program u potpunosti bio prilagođen na&scaron;im interesima.</p>
<p>Na scenu sam do&scaron;ao preko glazbe. Od 1987. do 1989. sam svirao u prvoj postavi&nbsp;<strong>Messerschmita</strong>, čiji je album izdao&nbsp;<strong>Zdenko Franjić</strong>&nbsp;iz izdavačke kuće&nbsp;<em>Slu&scaron;aj najglasnije</em>. Upravo sam se 1989. u Zagrebu po prvi puta susreo sa skvotom snimajući album za Franjića. Sjećam se da smo snimali u podrumu u kojem su se održavale i svirke, ne mogu se sjetiti gdje je to bilo, ali tada su to zvali skvot. Ubrzo je počeo rat, i ne samo da vi&scaron;e nismo imali gdje nastupati, već uopće nije bilo glazbenih emisija na televiziji. Sve je odjednom zamrlo. Čitava situacija u državi je bila vrlo depresivna i zato sam 1992. odlučio otići u Amsterdam. Početkom 1990-ih u Puli su prostorije za vježbanje bendova u Bourguignonu bila mjesta na kojima se događala neka vrsta alternativne kulture. Fort Bourguignon se kasnije proslavio kao lokacija za tehno-partije, ali je prije rata on dan na kori&scaron;tenje gradskim likovnjacima koji su tamo imali svoj ateljee. Ubrzo su im se pridružili bendovi kao&nbsp;<strong>KUD Idijoti&nbsp;</strong>i mi. &Scaron;to se tiče koncerata, oni su se održavali po mjesnim zajednicama i u Hotelu Pula, koji je tada slovio kao alternativni disko.&nbsp;<strong>Brada</strong>, koji je tamo jedno vrijeme pu&scaron;tao muziku, kasnije je pokrenuo<em>&nbsp;Arts&amp;Music Festival</em>. O ostalim festivalima koje je organizirao&nbsp;<strong>Dražen Majić</strong>&nbsp;ne znam previ&scaron;e, jer sam 1992. oti&scaron;ao u inozemstvo. Početkom 1990-ih smo željeli raditi festival s Majićem, ali tada su krenule uzbune i zračni napadi pa se ni&scaron;ta veliko nije smjelo održavati. Kako bi zaobi&scaron;li sve moguće prepreke pri organizaciji koncerata u to vrijeme, smislili smo program kulturne animacije izbjeglica u Hotelu Pula. Na neki način je to bila kulturna animacija izbjeglica, ali je program u potpunosti bio prilagođen na&scaron;im interesima.</p>
Bureaucrats, emailconfirmed, Administrators
405

edits

Navigation menu