UsmenaPovijest:Scena je nepovezana, no postoje inicijative: Difference between revisions

From abcDNK
Jump to navigation Jump to search
No edit summary
No edit summary
 
Line 1: Line 1:
<div class="usmena-povijest-article"><div class="headingDate"><p>13.11.2015</p></div><div class="article-lead"><p>O okrupnjavanju šibenske nezavisne kulturne scene u "narančastoj zgradi" na Banju razgovaramo s Vinkom Livakovićem i Marinom Kalabrić.</p></div><div class="article-content"><p>&nbsp;</p>
<div class="usmena-povijest-article"><div class="headingDate"><p>13.11.2015</p></div><div class="article-lead"><p>O okrupnjavanju šibenske nezavisne kulturne scene u "narančastoj zgradi" na Banju razgovaramo s Vinkom Livakovićem i Marinom Kalabrić.</p></div><div class="article-content">
<p>Razgovarala: Matija Mrakovčić</p>
<p>Razgovarala: Matija Mrakovčić</p>
<p>&nbsp;</p>
 
<p>Rad mladih organizacija, odnosno organizacija koje su na nezavisnoj sceni aktivne u posljednjih nekoliko godina te organizacija koje vode mladi, najče&scaron;će nije jo&scaron; stekao veliku vidljivost ili organizacijsku stabilnost, dok istovremeno ukazuje na aktualni razvoj scene, nove umjetničke tendencije i modele organizacije. Osim &scaron;to predstavljaju noviju generaciju stasalu na nezavisnoj kulturnoj sceni koja je ba&scaron;tinila metode organiziranja, suradnje i zagovaranja nezavisnih aktera čiji su intervjui objavljivani u arhivu Abecede nezavisne kulture, tim je organizacijama zajedničko to &scaron;to svoje programe realiziraju u prostorima koji u njihovim lokalnim zajednicama funkcioniraju kao svojevrsni dru&scaron;tveno-kulturni centri mlađe generacije. Nakon pro&scaron;logodi&scaron;njeg mapiranja prostornih resursa u Zagrebu, Karlovcu, Čakovcu, Rijeci, Puli, Splitu i Zadru, u ovoj seriji donosimo intervjue s organizacijama iz &Scaron;ibenika, Koprivnice, Varaždina, Sinja i Osijeka. Nakon&nbsp;[[UsmenaPovijest:Trudimo se, ali treba biti strpljiv|Zrinke &Scaron;ajn]]&nbsp;iz Centra za mlade Grada Varaždina,&nbsp;[[UsmenaPovijest:Ovo je ključan trenutak koprivničke scene|Andreje Salajec]]&nbsp;iz koprivničkog Foruma udruga nezavisne kulture i&nbsp;[[UsmenaPovijest:Koraci ka promjeni|Mate Male&scaron;a]]&nbsp;iz Sinjskog kulturnog urbanog pokreta (S.K.U.P.), razgovaramo s&nbsp;<strong>Vinkom Livakovićem&nbsp;</strong>i<strong>&nbsp;Marinom Kalabrić</strong>&nbsp;iz udruge&nbsp;[http://mladi-eu.hr/naslovna/ Mladi u EU], jednih od korisnika "narančaste zgrade" u &Scaron;ibeniku.</p>
<p>Rad mladih organizacija, odnosno organizacija koje su na nezavisnoj sceni aktivne u posljednjih nekoliko godina te organizacija koje vode mladi, najče&scaron;će nije jo&scaron; stekao veliku vidljivost ili organizacijsku stabilnost, dok istovremeno ukazuje na aktualni razvoj scene, nove umjetničke tendencije i modele organizacije. Osim &scaron;to predstavljaju noviju generaciju stasalu na nezavisnoj kulturnoj sceni koja je ba&scaron;tinila metode organiziranja, suradnje i zagovaranja nezavisnih aktera čiji su intervjui objavljivani u arhivu Abecede nezavisne kulture, tim je organizacijama zajedničko to &scaron;to svoje programe realiziraju u prostorima koji u njihovim lokalnim zajednicama funkcioniraju kao svojevrsni dru&scaron;tveno-kulturni centri mlađe generacije. Nakon pro&scaron;logodi&scaron;njeg mapiranja prostornih resursa u Zagrebu, Karlovcu, Čakovcu, Rijeci, Puli, Splitu i Zadru, u ovoj seriji donosimo intervjue s organizacijama iz &Scaron;ibenika, Koprivnice, Varaždina, Sinja i Osijeka. Nakon&nbsp;[[UsmenaPovijest:Trudimo se, ali treba biti strpljiv|Zrinke &Scaron;ajn]]&nbsp;iz Centra za mlade Grada Varaždina,&nbsp;[[UsmenaPovijest:Ovo je ključan trenutak koprivničke scene|Andreje Salajec]]&nbsp;iz koprivničkog Foruma udruga nezavisne kulture i&nbsp;[[UsmenaPovijest:Koraci ka promjeni|Mate Male&scaron;a]]&nbsp;iz Sinjskog kulturnog urbanog pokreta (S.K.U.P.), razgovaramo s&nbsp;<strong>Vinkom Livakovićem&nbsp;</strong>i<strong>&nbsp;Marinom Kalabrić</strong>&nbsp;iz udruge&nbsp;[http://mladi-eu.hr/naslovna/ Mladi u EU], jednih od korisnika "narančaste zgrade" u &Scaron;ibeniku.</p>
<p>&nbsp;</p>
 
<p><strong>Možete li nam ukratko predstaviti &scaron;ibensku nezavisnu scenu, njihova područja djelovanja te povezanost cijele izvaninstitucionalne scene?</strong></p>
<p><strong>Možete li nam ukratko predstaviti &scaron;ibensku nezavisnu scenu, njihova područja djelovanja te povezanost cijele izvaninstitucionalne scene?</strong></p>
<p>&Scaron;ibenska nezavisna scena poprilično je nerazvijena i nepovezana. Postoje pojedinačne inicijative no one su vi&scaron;e izuzetak nego pravilo. Specifičnost grada &Scaron;ibenika je inertnost i nezainteresiranost mladih u području civilnog dru&scaron;tva i kulturnog aktivizma. Udruge Mladi u EU i &Scaron;ibenska udruga mladih&nbsp;[http://www.sibenskaudrugamladih.hr/ &Scaron;.U.M.]&nbsp;nastoje nizom inicijativa preokrenuti ovaj trend te djelovati kao kohezivni faktor među mladima.&nbsp;</p>
<p>&Scaron;ibenska nezavisna scena poprilično je nerazvijena i nepovezana. Postoje pojedinačne inicijative no one su vi&scaron;e izuzetak nego pravilo. Specifičnost grada &Scaron;ibenika je inertnost i nezainteresiranost mladih u području civilnog dru&scaron;tva i kulturnog aktivizma. Udruge Mladi u EU i &Scaron;ibenska udruga mladih&nbsp;[http://www.sibenskaudrugamladih.hr/ &Scaron;.U.M.]&nbsp;nastoje nizom inicijativa preokrenuti ovaj trend te djelovati kao kohezivni faktor među mladima.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
 
<p><strong>Postoji li u &Scaron;ibeniku svijest o postojanju kulturne scene koja nije institucionalna, koja promiče drugačije umjetničke i kulturne prakse od onih tradicionalnih? Kakva je "službena" kulturna ponuda?</strong></p>
<p><strong>Postoji li u &Scaron;ibeniku svijest o postojanju kulturne scene koja nije institucionalna, koja promiče drugačije umjetničke i kulturne prakse od onih tradicionalnih? Kakva je "službena" kulturna ponuda?</strong></p>
<p>U &Scaron;ibeniku postoji izrazito mali udio kulturne scene koja nije institucionalna u participaciji u ukupnom kulturnom životu grada. Sporadični poku&scaron;aji određenih ljudi da se to promijeni vi&scaron;e su izuzetak nego pravilo. Neki od manje-vi&scaron;e neuspjelih poku&scaron;aja etabliranja nezavisne kulturne scene bili su revitalizacija ex hotela Krka i ex kina Tesla, u kojima su se svojedobno održavali rock koncerti. Kao svjetli primjer izdvajamo slučaj kluba Azimut na &scaron;ibenskoj rivi koji je uistinu nudio kvalitetne svirke i pub kvizove no kvaliteta događanja u tome klubu u zadnje je vrijeme drastično opala. Razlog tomu je vjerojatno i zatvaranje green stagea ovo ljeto (travnati vanjski prostor ispred kluba) koje je izazvalo nezapamćenu kontroverzu i svojevrstan "kulturni prosvjed" protiv odluke Grada, koja je donesena uslijed pritiska biskupa&nbsp;<strong>Ante Ivasa</strong>&nbsp;koji se žalio na nesnosnu buku koja je otamo dopirala i zbog koje nije mogao mirno spavati. Primjer vi&scaron;egodi&scaron;nje uspje&scaron;ne tradicije organiziranja kvalitetnih glazbenih događanja ba&scaron;tine jo&scaron; i&nbsp;[https://www.facebook.com/kulturaljka/ <em>Kulturaljka</em>]&nbsp;(projekt&nbsp;<strong>udruge P.A.R.K.</strong>), ljetni vi&scaron;ednevni festival&nbsp;<em>Regius</em>&nbsp;koji pod dirigentskom palicom&nbsp;<strong>Igora Bergama</strong>&nbsp;dovodi kvalitetna imena iz cijele regije u &Scaron;ibenik, te festival&nbsp;<em>Super Uho</em>, koji se ove godine održao na Tvrđavi svetog Mihovila. Velika je &scaron;teta &scaron;to je &Scaron;ibenik, brendirajući se kao "grad festivala", izgubio (barem na neko vrijeme)&nbsp;<em>Terraneo</em>,&nbsp;festival koji je bio kotač zama&scaron;njak cijelog tog projekta (iako je zadnje dvije godine egzistiralo zamjensko događanje&nbsp;<em>Terraneo summer break</em>).</p>
<p>U &Scaron;ibeniku postoji izrazito mali udio kulturne scene koja nije institucionalna u participaciji u ukupnom kulturnom životu grada. Sporadični poku&scaron;aji određenih ljudi da se to promijeni vi&scaron;e su izuzetak nego pravilo. Neki od manje-vi&scaron;e neuspjelih poku&scaron;aja etabliranja nezavisne kulturne scene bili su revitalizacija ex hotela Krka i ex kina Tesla, u kojima su se svojedobno održavali rock koncerti. Kao svjetli primjer izdvajamo slučaj kluba Azimut na &scaron;ibenskoj rivi koji je uistinu nudio kvalitetne svirke i pub kvizove no kvaliteta događanja u tome klubu u zadnje je vrijeme drastično opala. Razlog tomu je vjerojatno i zatvaranje green stagea ovo ljeto (travnati vanjski prostor ispred kluba) koje je izazvalo nezapamćenu kontroverzu i svojevrstan "kulturni prosvjed" protiv odluke Grada, koja je donesena uslijed pritiska biskupa&nbsp;<strong>Ante Ivasa</strong>&nbsp;koji se žalio na nesnosnu buku koja je otamo dopirala i zbog koje nije mogao mirno spavati. Primjer vi&scaron;egodi&scaron;nje uspje&scaron;ne tradicije organiziranja kvalitetnih glazbenih događanja ba&scaron;tine jo&scaron; i&nbsp;[https://www.facebook.com/kulturaljka/ <em>Kulturaljka</em>]&nbsp;(projekt&nbsp;<strong>udruge P.A.R.K.</strong>), ljetni vi&scaron;ednevni festival&nbsp;<em>Regius</em>&nbsp;koji pod dirigentskom palicom&nbsp;<strong>Igora Bergama</strong>&nbsp;dovodi kvalitetna imena iz cijele regije u &Scaron;ibenik, te festival&nbsp;<em>Super Uho</em>, koji se ove godine održao na Tvrđavi svetog Mihovila. Velika je &scaron;teta &scaron;to je &Scaron;ibenik, brendirajući se kao "grad festivala", izgubio (barem na neko vrijeme)&nbsp;<em>Terraneo</em>,&nbsp;festival koji je bio kotač zama&scaron;njak cijelog tog projekta (iako je zadnje dvije godine egzistiralo zamjensko događanje&nbsp;<em>Terraneo summer break</em>).</p>
<p>&nbsp;</p>
 
<p><strong>Do aktiviranja ideje da se narančasta zgrada na Banju može koristiti, koje su prostore koristile udruge i na koji su se način financirale?</strong><strong>Možete li nam ukratko predstaviti kronologiju prostora narančaste zgrade?</strong></p>
<p><strong>Do aktiviranja ideje da se narančasta zgrada na Banju može koristiti, koje su prostore koristile udruge i na koji su se način financirale?</strong><strong>Možete li nam ukratko predstaviti kronologiju prostora narančaste zgrade?</strong></p>
<p>Do aktiviranja ideje, udruge su uglavnom koristile prostorije u gradskom najmu ili u vlasni&scaron;tvu Grada &Scaron;ibenika. Financirale su se uglavnom iz projekata i donacija.&nbsp;Narančasta zgrada prostor je tvornice elektroda i ferolegura (TEF), a služila je kao upravna zgrada. Tvornica je prestala s radom 1994. obustaviv&scaron;i svoju proizvodnju zbog velikog oneči&scaron;ćenja zraka, uslijed pritiska javnosti. Ideja o ustupanju prostora na kori&scaron;tenje udrugama javno je prezentirana u travnju 2014. na tribini koja se bavila problemom nedostatka prostora za kreativno izražavanje mladih.&nbsp;</p>
<p>Do aktiviranja ideje, udruge su uglavnom koristile prostorije u gradskom najmu ili u vlasni&scaron;tvu Grada &Scaron;ibenika. Financirale su se uglavnom iz projekata i donacija.&nbsp;Narančasta zgrada prostor je tvornice elektroda i ferolegura (TEF), a služila je kao upravna zgrada. Tvornica je prestala s radom 1994. obustaviv&scaron;i svoju proizvodnju zbog velikog oneči&scaron;ćenja zraka, uslijed pritiska javnosti. Ideja o ustupanju prostora na kori&scaron;tenje udrugama javno je prezentirana u travnju 2014. na tribini koja se bavila problemom nedostatka prostora za kreativno izražavanje mladih.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
 
<p><strong>Kako je tekao proces okupljanja udruga u narančastoj zgradi i dodjeljivanja prostora? Na koji je način ugovoreno kori&scaron;tenje i na koliko? Kakva je suradnja s Gradom? Postoji li mogućnost pro&scaron;irenja korisnika zgrade?&nbsp;</strong></p>
<p><strong>Kako je tekao proces okupljanja udruga u narančastoj zgradi i dodjeljivanja prostora? Na koji je način ugovoreno kori&scaron;tenje i na koliko? Kakva je suradnja s Gradom? Postoji li mogućnost pro&scaron;irenja korisnika zgrade?&nbsp;</strong></p>
<p>Grad &Scaron;ibenik dao je "narančastu zgradu" na upravljanje udrugama mladih. Pri odabiru korisnika prostora u obzir je uzeto trajanje djelovanja udruge, broj njezinih članova, uključenost volontera u rad udruge, iskustvo u provedbi projekata financiranih od strane ministarstava i Europske unije, jasna definiranost plana i programa rada kao i financijskog plana za 2015. godinu, kao i vrsta aktivnosti udruge. Između Grada &Scaron;ibenika i udruga mladih koje su zadovoljile kriterije na natječaju, potpisan je ugovor na godinu dana. Od tada u prostoru "narančaste zgrade" djeluju&nbsp;<strong>Savjet mladih grada &Scaron;ibenika</strong>, Dru&scaron;tvo sportske rekreacije "[https://www.facebook.com/DrustvoSportskeRekreacijeSportZaSve08ForcaSibenik/ Sport za sve]" 08 forca &Scaron;ibenik, Udruga mladih Mladi u EU, Udruga&nbsp;[https://udruga-ardura.hr/ Ardura]&nbsp;i &Scaron;ibenska udruga mladih (&Scaron;.U.M.). Suradnja s Gradom je jako dobra. Grad &Scaron;ibenik sufinancirao je uređenje prostora s 50 000 kuna, dok je ostatak radova financiran uz pomoć članova udruga te donacijama. Mogućnost pro&scaron;irenja korisnika zgrade postoji pod uvjetom da novi korisnici zadovoljavaju uvjete navedene u natječaju.&nbsp;Sustavno radimo na formaliziranju&nbsp;Saveza udruga radi zagovaračkih aktivnosti i daljnjeg &scaron;irenja inicijative.</p>
<p>Grad &Scaron;ibenik dao je "narančastu zgradu" na upravljanje udrugama mladih. Pri odabiru korisnika prostora u obzir je uzeto trajanje djelovanja udruge, broj njezinih članova, uključenost volontera u rad udruge, iskustvo u provedbi projekata financiranih od strane ministarstava i Europske unije, jasna definiranost plana i programa rada kao i financijskog plana za 2015. godinu, kao i vrsta aktivnosti udruge. Između Grada &Scaron;ibenika i udruga mladih koje su zadovoljile kriterije na natječaju, potpisan je ugovor na godinu dana. Od tada u prostoru "narančaste zgrade" djeluju&nbsp;<strong>Savjet mladih grada &Scaron;ibenika</strong>, Dru&scaron;tvo sportske rekreacije "[https://www.facebook.com/DrustvoSportskeRekreacijeSportZaSve08ForcaSibenik/ Sport za sve]" 08 forca &Scaron;ibenik, Udruga mladih Mladi u EU, Udruga&nbsp;[https://udruga-ardura.hr/ Ardura]&nbsp;i &Scaron;ibenska udruga mladih (&Scaron;.U.M.). Suradnja s Gradom je jako dobra. Grad &Scaron;ibenik sufinancirao je uređenje prostora s 50 000 kuna, dok je ostatak radova financiran uz pomoć članova udruga te donacijama. Mogućnost pro&scaron;irenja korisnika zgrade postoji pod uvjetom da novi korisnici zadovoljavaju uvjete navedene u natječaju.&nbsp;Sustavno radimo na formaliziranju&nbsp;Saveza udruga radi zagovaračkih aktivnosti i daljnjeg &scaron;irenja inicijative.</p>
<p>&nbsp;</p>
 
<p><strong>Trenutno u Hrvatskoj postoji vi&scaron;e inicijativa koje lobiraju za osnivanje dru&scaron;tveno-kulturnog centra. Razgovara li se u &Scaron;ibeniku o dru&scaron;tveno-kulturnom centru?</strong></p>
<p><strong>Trenutno u Hrvatskoj postoji vi&scaron;e inicijativa koje lobiraju za osnivanje dru&scaron;tveno-kulturnog centra. Razgovara li se u &Scaron;ibeniku o dru&scaron;tveno-kulturnom centru?</strong></p>
<p>Već godinama se najavljuje projekt uređenja Multimedijalnog centra za mlade u zgradi biv&scaron;eg kina Odeon, koji bi trebao biti od iznimnog značaja za kulturni život &Scaron;ibenika. Multimedijalni centar bit će prostor u kojem će se organizirati svi kulturno-glazbeni događaji za mladu populaciju, ali i za ostale građane &Scaron;ibenika, a trebali bi se održavati i javni skupovi, konferencije i kongresi te filmske projekcije. Ukupna vrijednost projekta je 11,12 milijuna kuna koje su podijeljene u faze po godinama sukladno osiguranim sredstvima proračuna Grada &Scaron;ibenika i Ministarstva kulture. Ove, 2015. godine, Grad &Scaron;ibenik je osigurao 1,2 milijuna kuna, a Ministarstvo kulture 700 000 kuna.</p>
<p>Već godinama se najavljuje projekt uređenja Multimedijalnog centra za mlade u zgradi biv&scaron;eg kina Odeon, koji bi trebao biti od iznimnog značaja za kulturni život &Scaron;ibenika. Multimedijalni centar bit će prostor u kojem će se organizirati svi kulturno-glazbeni događaji za mladu populaciju, ali i za ostale građane &Scaron;ibenika, a trebali bi se održavati i javni skupovi, konferencije i kongresi te filmske projekcije. Ukupna vrijednost projekta je 11,12 milijuna kuna koje su podijeljene u faze po godinama sukladno osiguranim sredstvima proračuna Grada &Scaron;ibenika i Ministarstva kulture. Ove, 2015. godine, Grad &Scaron;ibenik je osigurao 1,2 milijuna kuna, a Ministarstvo kulture 700 000 kuna.</p>
<p>&nbsp;</p>
 
<p><strong>&Scaron;to će se dogoditi s narančastom zgradom ako zaživi planirani MKC u Odeonu? Hoće li zgrada ostati na kori&scaron;tenje udrugama? Čini li vam se da postoji mogućnost da udruge dobiju prostor kojim bi same upravljale, naravno uz financijsku potporu Grada?</strong></p>
<p><strong>&Scaron;to će se dogoditi s narančastom zgradom ako zaživi planirani MKC u Odeonu? Hoće li zgrada ostati na kori&scaron;tenje udrugama? Čini li vam se da postoji mogućnost da udruge dobiju prostor kojim bi same upravljale, naravno uz financijsku potporu Grada?</strong></p>
<p>Ukoliko zaživi planirani MKC u Odeonu, udruge će napraviti sve kako bi svoja sjedi&scaron;ta zadržale u narančastoj zgradi. U tome bi slučaju ured i kancelarije ostale u sada&scaron;njim prostorima, dok bi se u Odeonu organizirale tribine, koncerti, predavanja, izložbe itd. Želja je Odeon pretvoriti u mjesto okupljanja djelovanja kulturne scene mladih u &Scaron;ibeniku. Gledano kroz dugoročnije razdoblje, zbog izrazitog turističkog potencijala narančaste zgrade (lokacija uz samu gradsku plažu Banj, idealni preduvjeti za pretvaranje u hotel/hostel) nije nemoguće da udruge u doglednoj budućnosti svoja sjedi&scaron;ta presele na neku drugu lokaciju. Grad &Scaron;ibenik se, u tom slučaju, obvezao na nalaženje adekvatnog zamjenskog prostora za udruge, kako bi one mogle nesmetano funkcionirati.</p>
<p>Ukoliko zaživi planirani MKC u Odeonu, udruge će napraviti sve kako bi svoja sjedi&scaron;ta zadržale u narančastoj zgradi. U tome bi slučaju ured i kancelarije ostale u sada&scaron;njim prostorima, dok bi se u Odeonu organizirale tribine, koncerti, predavanja, izložbe itd. Želja je Odeon pretvoriti u mjesto okupljanja djelovanja kulturne scene mladih u &Scaron;ibeniku. Gledano kroz dugoročnije razdoblje, zbog izrazitog turističkog potencijala narančaste zgrade (lokacija uz samu gradsku plažu Banj, idealni preduvjeti za pretvaranje u hotel/hostel) nije nemoguće da udruge u doglednoj budućnosti svoja sjedi&scaron;ta presele na neku drugu lokaciju. Grad &Scaron;ibenik se, u tom slučaju, obvezao na nalaženje adekvatnog zamjenskog prostora za udruge, kako bi one mogle nesmetano funkcionirati.</p>
<p>&nbsp;</p></div></div>
</div></div>

Latest revision as of 12:07, 30 January 2024

13.11.2015

O okrupnjavanju šibenske nezavisne kulturne scene u "narančastoj zgradi" na Banju razgovaramo s Vinkom Livakovićem i Marinom Kalabrić.

Razgovarala: Matija Mrakovčić

Rad mladih organizacija, odnosno organizacija koje su na nezavisnoj sceni aktivne u posljednjih nekoliko godina te organizacija koje vode mladi, najčešće nije još stekao veliku vidljivost ili organizacijsku stabilnost, dok istovremeno ukazuje na aktualni razvoj scene, nove umjetničke tendencije i modele organizacije. Osim što predstavljaju noviju generaciju stasalu na nezavisnoj kulturnoj sceni koja je baštinila metode organiziranja, suradnje i zagovaranja nezavisnih aktera čiji su intervjui objavljivani u arhivu Abecede nezavisne kulture, tim je organizacijama zajedničko to što svoje programe realiziraju u prostorima koji u njihovim lokalnim zajednicama funkcioniraju kao svojevrsni društveno-kulturni centri mlađe generacije. Nakon prošlogodišnjeg mapiranja prostornih resursa u Zagrebu, Karlovcu, Čakovcu, Rijeci, Puli, Splitu i Zadru, u ovoj seriji donosimo intervjue s organizacijama iz Šibenika, Koprivnice, Varaždina, Sinja i Osijeka. Nakon Zrinke Šajn iz Centra za mlade Grada Varaždina, Andreje Salajec iz koprivničkog Foruma udruga nezavisne kulture i Mate Maleša iz Sinjskog kulturnog urbanog pokreta (S.K.U.P.), razgovaramo s Vinkom Livakovićem i Marinom Kalabrić iz udruge Mladi u EU, jednih od korisnika "narančaste zgrade" u Šibeniku.

Možete li nam ukratko predstaviti šibensku nezavisnu scenu, njihova područja djelovanja te povezanost cijele izvaninstitucionalne scene?

Šibenska nezavisna scena poprilično je nerazvijena i nepovezana. Postoje pojedinačne inicijative no one su više izuzetak nego pravilo. Specifičnost grada Šibenika je inertnost i nezainteresiranost mladih u području civilnog društva i kulturnog aktivizma. Udruge Mladi u EU i Šibenska udruga mladih Š.U.M. nastoje nizom inicijativa preokrenuti ovaj trend te djelovati kao kohezivni faktor među mladima. 

Postoji li u Šibeniku svijest o postojanju kulturne scene koja nije institucionalna, koja promiče drugačije umjetničke i kulturne prakse od onih tradicionalnih? Kakva je "službena" kulturna ponuda?

U Šibeniku postoji izrazito mali udio kulturne scene koja nije institucionalna u participaciji u ukupnom kulturnom životu grada. Sporadični pokušaji određenih ljudi da se to promijeni više su izuzetak nego pravilo. Neki od manje-više neuspjelih pokušaja etabliranja nezavisne kulturne scene bili su revitalizacija ex hotela Krka i ex kina Tesla, u kojima su se svojedobno održavali rock koncerti. Kao svjetli primjer izdvajamo slučaj kluba Azimut na šibenskoj rivi koji je uistinu nudio kvalitetne svirke i pub kvizove no kvaliteta događanja u tome klubu u zadnje je vrijeme drastično opala. Razlog tomu je vjerojatno i zatvaranje green stagea ovo ljeto (travnati vanjski prostor ispred kluba) koje je izazvalo nezapamćenu kontroverzu i svojevrstan "kulturni prosvjed" protiv odluke Grada, koja je donesena uslijed pritiska biskupa Ante Ivasa koji se žalio na nesnosnu buku koja je otamo dopirala i zbog koje nije mogao mirno spavati. Primjer višegodišnje uspješne tradicije organiziranja kvalitetnih glazbenih događanja baštine još i Kulturaljka (projekt udruge P.A.R.K.), ljetni višednevni festival Regius koji pod dirigentskom palicom Igora Bergama dovodi kvalitetna imena iz cijele regije u Šibenik, te festival Super Uho, koji se ove godine održao na Tvrđavi svetog Mihovila. Velika je šteta što je Šibenik, brendirajući se kao "grad festivala", izgubio (barem na neko vrijeme) Terraneo, festival koji je bio kotač zamašnjak cijelog tog projekta (iako je zadnje dvije godine egzistiralo zamjensko događanje Terraneo summer break).

Do aktiviranja ideje da se narančasta zgrada na Banju može koristiti, koje su prostore koristile udruge i na koji su se način financirale?Možete li nam ukratko predstaviti kronologiju prostora narančaste zgrade?

Do aktiviranja ideje, udruge su uglavnom koristile prostorije u gradskom najmu ili u vlasništvu Grada Šibenika. Financirale su se uglavnom iz projekata i donacija. Narančasta zgrada prostor je tvornice elektroda i ferolegura (TEF), a služila je kao upravna zgrada. Tvornica je prestala s radom 1994. obustavivši svoju proizvodnju zbog velikog onečišćenja zraka, uslijed pritiska javnosti. Ideja o ustupanju prostora na korištenje udrugama javno je prezentirana u travnju 2014. na tribini koja se bavila problemom nedostatka prostora za kreativno izražavanje mladih. 

Kako je tekao proces okupljanja udruga u narančastoj zgradi i dodjeljivanja prostora? Na koji je način ugovoreno korištenje i na koliko? Kakva je suradnja s Gradom? Postoji li mogućnost proširenja korisnika zgrade? 

Grad Šibenik dao je "narančastu zgradu" na upravljanje udrugama mladih. Pri odabiru korisnika prostora u obzir je uzeto trajanje djelovanja udruge, broj njezinih članova, uključenost volontera u rad udruge, iskustvo u provedbi projekata financiranih od strane ministarstava i Europske unije, jasna definiranost plana i programa rada kao i financijskog plana za 2015. godinu, kao i vrsta aktivnosti udruge. Između Grada Šibenika i udruga mladih koje su zadovoljile kriterije na natječaju, potpisan je ugovor na godinu dana. Od tada u prostoru "narančaste zgrade" djeluju Savjet mladih grada Šibenika, Društvo sportske rekreacije "Sport za sve" 08 forca Šibenik, Udruga mladih Mladi u EU, Udruga Ardura i Šibenska udruga mladih (Š.U.M.). Suradnja s Gradom je jako dobra. Grad Šibenik sufinancirao je uređenje prostora s 50 000 kuna, dok je ostatak radova financiran uz pomoć članova udruga te donacijama. Mogućnost proširenja korisnika zgrade postoji pod uvjetom da novi korisnici zadovoljavaju uvjete navedene u natječaju. Sustavno radimo na formaliziranju Saveza udruga radi zagovaračkih aktivnosti i daljnjeg širenja inicijative.

Trenutno u Hrvatskoj postoji više inicijativa koje lobiraju za osnivanje društveno-kulturnog centra. Razgovara li se u Šibeniku o društveno-kulturnom centru?

Već godinama se najavljuje projekt uređenja Multimedijalnog centra za mlade u zgradi bivšeg kina Odeon, koji bi trebao biti od iznimnog značaja za kulturni život Šibenika. Multimedijalni centar bit će prostor u kojem će se organizirati svi kulturno-glazbeni događaji za mladu populaciju, ali i za ostale građane Šibenika, a trebali bi se održavati i javni skupovi, konferencije i kongresi te filmske projekcije. Ukupna vrijednost projekta je 11,12 milijuna kuna koje su podijeljene u faze po godinama sukladno osiguranim sredstvima proračuna Grada Šibenika i Ministarstva kulture. Ove, 2015. godine, Grad Šibenik je osigurao 1,2 milijuna kuna, a Ministarstvo kulture 700 000 kuna.

Što će se dogoditi s narančastom zgradom ako zaživi planirani MKC u Odeonu? Hoće li zgrada ostati na korištenje udrugama? Čini li vam se da postoji mogućnost da udruge dobiju prostor kojim bi same upravljale, naravno uz financijsku potporu Grada?

Ukoliko zaživi planirani MKC u Odeonu, udruge će napraviti sve kako bi svoja sjedišta zadržale u narančastoj zgradi. U tome bi slučaju ured i kancelarije ostale u sadašnjim prostorima, dok bi se u Odeonu organizirale tribine, koncerti, predavanja, izložbe itd. Želja je Odeon pretvoriti u mjesto okupljanja djelovanja kulturne scene mladih u Šibeniku. Gledano kroz dugoročnije razdoblje, zbog izrazitog turističkog potencijala narančaste zgrade (lokacija uz samu gradsku plažu Banj, idealni preduvjeti za pretvaranje u hotel/hostel) nije nemoguće da udruge u doglednoj budućnosti svoja sjedišta presele na neku drugu lokaciju. Grad Šibenik se, u tom slučaju, obvezao na nalaženje adekvatnog zamjenskog prostora za udruge, kako bi one mogle nesmetano funkcionirati.