UsmenaPovijest:Scena je nepovezana, no postoje inicijative

13.11.2015

O okrupnjavanju šibenske nezavisne kulturne scene u "narančastoj zgradi" na Banju razgovaramo s Vinkom Livakovićem i Marinom Kalabrić.

Razgovarala: Matija Mrakovčić

Rad mladih organizacija, odnosno organizacija koje su na nezavisnoj sceni aktivne u posljednjih nekoliko godina te organizacija koje vode mladi, najčešće nije još stekao veliku vidljivost ili organizacijsku stabilnost, dok istovremeno ukazuje na aktualni razvoj scene, nove umjetničke tendencije i modele organizacije. Osim što predstavljaju noviju generaciju stasalu na nezavisnoj kulturnoj sceni koja je baštinila metode organiziranja, suradnje i zagovaranja nezavisnih aktera čiji su intervjui objavljivani u arhivu Abecede nezavisne kulture, tim je organizacijama zajedničko to što svoje programe realiziraju u prostorima koji u njihovim lokalnim zajednicama funkcioniraju kao svojevrsni društveno-kulturni centri mlađe generacije. Nakon prošlogodišnjeg mapiranja prostornih resursa u Zagrebu, Karlovcu, Čakovcu, Rijeci, Puli, Splitu i Zadru, u ovoj seriji donosimo intervjue s organizacijama iz Šibenika, Koprivnice, Varaždina, Sinja i Osijeka. Nakon Zrinke Šajn iz Centra za mlade Grada Varaždina, Andreje Salajec iz koprivničkog Foruma udruga nezavisne kulture i Mate Maleša iz Sinjskog kulturnog urbanog pokreta (S.K.U.P.), razgovaramo s Vinkom Livakovićem i Marinom Kalabrić iz udruge Mladi u EU, jednih od korisnika "narančaste zgrade" u Šibeniku.

Možete li nam ukratko predstaviti šibensku nezavisnu scenu, njihova područja djelovanja te povezanost cijele izvaninstitucionalne scene?

Šibenska nezavisna scena poprilično je nerazvijena i nepovezana. Postoje pojedinačne inicijative no one su više izuzetak nego pravilo. Specifičnost grada Šibenika je inertnost i nezainteresiranost mladih u području civilnog društva i kulturnog aktivizma. Udruge Mladi u EU i Šibenska udruga mladih Š.U.M. nastoje nizom inicijativa preokrenuti ovaj trend te djelovati kao kohezivni faktor među mladima. 

Postoji li u Šibeniku svijest o postojanju kulturne scene koja nije institucionalna, koja promiče drugačije umjetničke i kulturne prakse od onih tradicionalnih? Kakva je "službena" kulturna ponuda?

U Šibeniku postoji izrazito mali udio kulturne scene koja nije institucionalna u participaciji u ukupnom kulturnom životu grada. Sporadični pokušaji određenih ljudi da se to promijeni više su izuzetak nego pravilo. Neki od manje-više neuspjelih pokušaja etabliranja nezavisne kulturne scene bili su revitalizacija ex hotela Krka i ex kina Tesla, u kojima su se svojedobno održavali rock koncerti. Kao svjetli primjer izdvajamo slučaj kluba Azimut na šibenskoj rivi koji je uistinu nudio kvalitetne svirke i pub kvizove no kvaliteta događanja u tome klubu u zadnje je vrijeme drastično opala. Razlog tomu je vjerojatno i zatvaranje green stagea ovo ljeto (travnati vanjski prostor ispred kluba) koje je izazvalo nezapamćenu kontroverzu i svojevrstan "kulturni prosvjed" protiv odluke Grada, koja je donesena uslijed pritiska biskupa Ante Ivasa koji se žalio na nesnosnu buku koja je otamo dopirala i zbog koje nije mogao mirno spavati. Primjer višegodišnje uspješne tradicije organiziranja kvalitetnih glazbenih događanja baštine još i Kulturaljka (projekt udruge P.A.R.K.), ljetni višednevni festival Regius koji pod dirigentskom palicom Igora Bergama dovodi kvalitetna imena iz cijele regije u Šibenik, te festival Super Uho, koji se ove godine održao na Tvrđavi svetog Mihovila. Velika je šteta što je Šibenik, brendirajući se kao "grad festivala", izgubio (barem na neko vrijeme) Terraneo, festival koji je bio kotač zamašnjak cijelog tog projekta (iako je zadnje dvije godine egzistiralo zamjensko događanje Terraneo summer break).

Do aktiviranja ideje da se narančasta zgrada na Banju može koristiti, koje su prostore koristile udruge i na koji su se način financirale?Možete li nam ukratko predstaviti kronologiju prostora narančaste zgrade?

Do aktiviranja ideje, udruge su uglavnom koristile prostorije u gradskom najmu ili u vlasništvu Grada Šibenika. Financirale su se uglavnom iz projekata i donacija. Narančasta zgrada prostor je tvornice elektroda i ferolegura (TEF), a služila je kao upravna zgrada. Tvornica je prestala s radom 1994. obustavivši svoju proizvodnju zbog velikog onečišćenja zraka, uslijed pritiska javnosti. Ideja o ustupanju prostora na korištenje udrugama javno je prezentirana u travnju 2014. na tribini koja se bavila problemom nedostatka prostora za kreativno izražavanje mladih. 

Kako je tekao proces okupljanja udruga u narančastoj zgradi i dodjeljivanja prostora? Na koji je način ugovoreno korištenje i na koliko? Kakva je suradnja s Gradom? Postoji li mogućnost proširenja korisnika zgrade? 

Grad Šibenik dao je "narančastu zgradu" na upravljanje udrugama mladih. Pri odabiru korisnika prostora u obzir je uzeto trajanje djelovanja udruge, broj njezinih članova, uključenost volontera u rad udruge, iskustvo u provedbi projekata financiranih od strane ministarstava i Europske unije, jasna definiranost plana i programa rada kao i financijskog plana za 2015. godinu, kao i vrsta aktivnosti udruge. Između Grada Šibenika i udruga mladih koje su zadovoljile kriterije na natječaju, potpisan je ugovor na godinu dana. Od tada u prostoru "narančaste zgrade" djeluju Savjet mladih grada Šibenika, Društvo sportske rekreacije "Sport za sve" 08 forca Šibenik, Udruga mladih Mladi u EU, Udruga Ardura i Šibenska udruga mladih (Š.U.M.). Suradnja s Gradom je jako dobra. Grad Šibenik sufinancirao je uređenje prostora s 50 000 kuna, dok je ostatak radova financiran uz pomoć članova udruga te donacijama. Mogućnost proširenja korisnika zgrade postoji pod uvjetom da novi korisnici zadovoljavaju uvjete navedene u natječaju. Sustavno radimo na formaliziranju Saveza udruga radi zagovaračkih aktivnosti i daljnjeg širenja inicijative.

Trenutno u Hrvatskoj postoji više inicijativa koje lobiraju za osnivanje društveno-kulturnog centra. Razgovara li se u Šibeniku o društveno-kulturnom centru?

Već godinama se najavljuje projekt uređenja Multimedijalnog centra za mlade u zgradi bivšeg kina Odeon, koji bi trebao biti od iznimnog značaja za kulturni život Šibenika. Multimedijalni centar bit će prostor u kojem će se organizirati svi kulturno-glazbeni događaji za mladu populaciju, ali i za ostale građane Šibenika, a trebali bi se održavati i javni skupovi, konferencije i kongresi te filmske projekcije. Ukupna vrijednost projekta je 11,12 milijuna kuna koje su podijeljene u faze po godinama sukladno osiguranim sredstvima proračuna Grada Šibenika i Ministarstva kulture. Ove, 2015. godine, Grad Šibenik je osigurao 1,2 milijuna kuna, a Ministarstvo kulture 700 000 kuna.

Što će se dogoditi s narančastom zgradom ako zaživi planirani MKC u Odeonu? Hoće li zgrada ostati na korištenje udrugama? Čini li vam se da postoji mogućnost da udruge dobiju prostor kojim bi same upravljale, naravno uz financijsku potporu Grada?

Ukoliko zaživi planirani MKC u Odeonu, udruge će napraviti sve kako bi svoja sjedišta zadržale u narančastoj zgradi. U tome bi slučaju ured i kancelarije ostale u sadašnjim prostorima, dok bi se u Odeonu organizirale tribine, koncerti, predavanja, izložbe itd. Želja je Odeon pretvoriti u mjesto okupljanja djelovanja kulturne scene mladih u Šibeniku. Gledano kroz dugoročnije razdoblje, zbog izrazitog turističkog potencijala narančaste zgrade (lokacija uz samu gradsku plažu Banj, idealni preduvjeti za pretvaranje u hotel/hostel) nije nemoguće da udruge u doglednoj budućnosti svoja sjedišta presele na neku drugu lokaciju. Grad Šibenik se, u tom slučaju, obvezao na nalaženje adekvatnog zamjenskog prostora za udruge, kako bi one mogle nesmetano funkcionirati.