Bureaucrats, emailconfirmed, Administrators
405
edits
UsmenaPovijest:Kultura pomaže razvoju civilnoga društva: Difference between revisions
UsmenaPovijest:Kultura pomaže razvoju civilnoga društva (view source)
Revision as of 12:07, 30 January 2024
, 9 months agono edit summary
No edit summary |
No edit summary |
||
| Line 1: | Line 1: | ||
<div class="usmena-povijest-article"><div class="headingDate"><p>6.9.2011</p></div><div class="article-lead"><p>O nezavisnoj kulturnoj sceni u Rijeci, Opatiji i Ičićima razgovaramo s Igorom Bajokom.</p></div><div class="article-content" | <div class="usmena-povijest-article"><div class="headingDate"><p>6.9.2011</p></div><div class="article-lead"><p>O nezavisnoj kulturnoj sceni u Rijeci, Opatiji i Ičićima razgovaramo s Igorom Bajokom.</p></div><div class="article-content"> | ||
<p>Razgovarala: Dea Vidović</p> | <p>Razgovarala: Dea Vidović</p> | ||
<p><strong>Još od studentskih dana si aktivan na riječkoj civilno-društvenoj, aktivističkoj i izvaninstitucionalnoj kulturnoj sceni. Od druge polovine devedesetih djeluješ u okviru različitih neformalnih inicijativa, organizacija i prostora. Zato nam tvoja svestranost i zainteresiranost za različite aktivnosti i tipove sadržaja može poslužiti i kao vodič kroz riječku kulturnu, aktivističku i civilno-društvenu scenu. Ako koncentriramo pažnju primarno na djelovanje unutar polja nezavisne kulture koje bi sve angažmane izdvojio? Kako je sve počelo i unutar kojih si sve inicijativa djelovao?</strong></p> | <p><strong>Još od studentskih dana si aktivan na riječkoj civilno-društvenoj, aktivističkoj i izvaninstitucionalnoj kulturnoj sceni. Od druge polovine devedesetih djeluješ u okviru različitih neformalnih inicijativa, organizacija i prostora. Zato nam tvoja svestranost i zainteresiranost za različite aktivnosti i tipove sadržaja može poslužiti i kao vodič kroz riječku kulturnu, aktivističku i civilno-društvenu scenu. Ako koncentriramo pažnju primarno na djelovanje unutar polja nezavisne kulture koje bi sve angažmane izdvojio? Kako je sve počelo i unutar kojih si sve inicijativa djelovao?</strong></p> | ||
<p>Počinjem se aktivirati 1996, prvotno kroz različite oblike civilno-društvenog aktivizma. To je bilo vrijeme neposredno nakon rata kada je civilno društvo zajedno s kulturom i umjetnošću bilo prilično zamračeno, to je vrijeme bez demokracije, bez slobodnih medija, vrijeme cenzure, kršenja ljudskih prava, zapravo vrijeme za koje bi se kolokvijalno moglo reći da u Rijeci nije bilo nikakvih kulturnih i društvenih događanja, kao uostalom i u ostatku Hrvatske. Postepeno se počela formirati jedna grupa ljudi koja je prvotno raspravljala po kafićima o tome što je dobro, a što loše u zajednici i društvu i što bi trebalo promijeniti. S vremenom je napravljen iskorak, tako da se iz tih kavanskih priča, negodovanja i nezadovoljstava krenulo s provođenjem nekih aktivnosti koje su odgovarale barem na neke potrebe, osobne ili su prepoznate kao nešto šire potrebe u zajednici. Riječ je o angažmanu pojedinaca i pojedinki s Pravnog i Filozofskog fakulteta, nekolicine ljudi iz kluba <em>Palach</em> i nešto kasnije <em>Istarskog kluba</em>. No, prije svega to su bile političke i društvene teme, a ne toliko kulturne i umjetničke. Sve skupa je doprinijelo i podržalo razvoj civilnoga društva kao preduvjeta za normaliziranje života.</p> | <p>Počinjem se aktivirati 1996, prvotno kroz različite oblike civilno-društvenog aktivizma. To je bilo vrijeme neposredno nakon rata kada je civilno društvo zajedno s kulturom i umjetnošću bilo prilično zamračeno, to je vrijeme bez demokracije, bez slobodnih medija, vrijeme cenzure, kršenja ljudskih prava, zapravo vrijeme za koje bi se kolokvijalno moglo reći da u Rijeci nije bilo nikakvih kulturnih i društvenih događanja, kao uostalom i u ostatku Hrvatske. Postepeno se počela formirati jedna grupa ljudi koja je prvotno raspravljala po kafićima o tome što je dobro, a što loše u zajednici i društvu i što bi trebalo promijeniti. S vremenom je napravljen iskorak, tako da se iz tih kavanskih priča, negodovanja i nezadovoljstava krenulo s provođenjem nekih aktivnosti koje su odgovarale barem na neke potrebe, osobne ili su prepoznate kao nešto šire potrebe u zajednici. Riječ je o angažmanu pojedinaca i pojedinki s Pravnog i Filozofskog fakulteta, nekolicine ljudi iz kluba <em>Palach</em> i nešto kasnije <em>Istarskog kluba</em>. No, prije svega to su bile političke i društvene teme, a ne toliko kulturne i umjetničke. Sve skupa je doprinijelo i podržalo razvoj civilnoga društva kao preduvjeta za normaliziranje života.</p> | ||