UsmenaPovijest:Publika je i dalje prisutna

From abcDNK
Revision as of 12:00, 30 January 2024 by Drutalj (talk | contribs) (Created page with "<div class="usmena-povijest-article"><h1 class="firstHeading">{{PAGENAME}}</h1><div class="headingDate"><p>2.11.2020</p></div><div class="article-lead"><p>S kustosicama Galerije Miroslav Kraljević razgovaramo o utjecaju epidemioloških mjera i prirodnih nepogoda na održavanje programa u, po mnogočemu zahtjevnoj, 2020. godini.</p></div><div class="article-content"><p> </p> <p>Razgovarale: Ivana Pejić i Matija Mrakovčić</p> <p> </p> <p>Pandemija koronavi...")
(diff) ← Older revision | Latest revision (diff) | Newer revision → (diff)
Jump to navigation Jump to search

UsmenaPovijest:Publika je i dalje prisutna

2.11.2020

S kustosicama Galerije Miroslav Kraljević razgovaramo o utjecaju epidemioloških mjera i prirodnih nepogoda na održavanje programa u, po mnogočemu zahtjevnoj, 2020. godini.

 

Razgovarale: Ivana Pejić i Matija Mrakovčić

 

Pandemija koronavirusa dubinski je promijenila svakodnevicu u svim aspektima, a posebno je teško pogodila polje kulture, ostavivši nebrojene umjetnice i umjetnike bez mogućnosti rada i direktnog susreta s publikom, zatvorivši prostore kulture i dodatno gurajući kulturne radnike u prekarizaciju. Osim pandemije, Zagreb je krajem ožujka pogodio snažan potres koji je oštetio infrastrukturu za kulturne i društvene djelatnosti, ključna mjesta socijalizacije i integracije zajednice, a poplava u srpnju samo je zacementirala bezizlaznu situaciju u kojoj se nalaze. O utjecaju pandemije, potresa i poplave na rad društveno-kulturnih centara, klubova za programe nezavisne kulture, nezavisnih galerija i drugih izvedbenih i rezidencijalnih prostora te budućnosti planiranih programa i projekata, razgovarali smo s akterima nezavisne kulturne scene koji djeluju u Zagrebu.

Galerija Miroslav Kraljević jedno je od najdugovječnijih mjesta izvaninstitucionalne umjetnosti u Zagrebu, a smatra se i jednim od ključnih kotača razvoja suvremene umjetničke scene. Iako je od samih početaka rada 1986. godine Galerija svojim usmjerenjem i programskim aktivnostima bliska sadržajima koje obično vežemo uz nezavisno kulturno polje, povijest njezina osnivanja ponešto je drugačija. Pokrenula ju je Udruga građana KUD-a INA s namjenom predstavljanja djela radnika, umjetnika-amatera, no već od samih početaka rad Galerije programski je usmjeren suvremenim umjetničkim tokovima, kako lokalnim tako i inozemnim. S vremenom se razvija u jedan od najpropulzivnijih galerijskih prostora u Zagrebu, a s nacionalnom naftnom kompanijom i danas je veže lokacija na kojoj se nalazi. S kustosicama Galerije Miroslav Kraljević razgovarale smo o stanju prostora i održavanju programa u, po mnogočemu zahtjevnoj, 2020. godini.

Kakav je prostor koji vodite? U čijem je vlasništvu i imate li potpisan ugovor? Kakvim biste ocijenili odnos s vlasnikom prostora?

Generator Multidisciplinarnih Koprodukcija je neprofitna udruga koja priprema i koordinira program Galerije Miroslav Kraljević koji se nalazi na adresi Šubićeva 29 u suterenu poslovne zgrade. Prostor je u vlasništvu INA d.d., a dan je na korištenje udruzi bez potpisanog ugovora. Odnos s vlasnikom prostora redovito se održava i kao takav bi se mogao ocijeniti pozitivnim. Komunikacija je obostrano otvorena te se uspostavljen dijalog o korištenju prostora kao i o podršci programima GMK. 

S obzirom na potres, koliko ste morali ulagati u popravke, jesu li vam i koliko u tome pomogle mjere donesene na lokalnoj ili nacionalnoj razini? Jeste li imali oštećenja nakon poplave te koliko je prostor koji vodite uopće primjeren vašem radu i aktivnostima?

Potres je manjim dijelom oštetio prostore (popravci zidova gdje je otpala žbuka i boja) koje koristi udruga, pa je sukladno tome uložena određena svota novca kako bi se prostor vratio u prvobitno stanje. Nismo koristili mjere donesene na lokalnoj ili nacionalnoj razini za podršku nakon potresa. Nakon poplave smo imali veća oštećenja zidova u razini zadržavanja vode te smo ponovno morali uložiti sredstva u popravak zidova. Osim toga, oštećeni su tapisoni u prostorima, dijelovi inventara koji su se doticali poda (ormarići, police, tepih, jastuci za sjedenje), a posljedično se mjestimice pojavila plijesan zbog koje smo morali osigurati detaljno čišćenje prostora kao i uklanjanje plijesni te sprečavanje ponovne pojave. 

Prostor koji vodimo je primjeren radu i aktivnostima udruge, uz napomenu da je riječ o prostoru u kojem instalacije nisu adaptirane od 80-ih godina prošlog stoljeća što bi potencijalno moglo biti opasno, posebno u radu s električnim instalacijama. 

Nakon višemjesečnog nestanka i programa i publike, u kojoj je mjeri pandemija utjecala na vaše ovogodišnje planove? Što očekujete od ostatka jeseni, na lokalnom i nacionalnom planu, i koje su vaše najveće potrebe u kontekstu prostora i u kontekstu daljnjeg rada?

Pandemija je primarno utjecala na internacionalne programe i partnerske suradnje koje smo morali otkazati. Iako je broj posjetitelja nešto smanjen u odnosu na prethodne periode i dalje je prisutna publika tijekom svih programa. Većinu programa uspjeli smo održati prema planu. Nadamo se da će se situacija po pitanju epidemije uspješno kontrolirati te da će se natječaji za financiranje projekata održati. Jednako tako, nadamo se da će sredstva Ministarstva kulture i medija i Gradskog ureda za kulturu koja su namijenjena za 2021. ostati približno ista te da će se uspjeti raspodijeliti za javne potrebe u kulturi. U kontekstu daljnjeg rada najvažnija nam je financijska potpora kako bismo održali stabilnost zaposlenih osoba, kako bi potencijalno mogli proširiti stalni tim udruge, što se pokazalo potrebnim s obzirom na širinu opusa programa, te kako bi uspješno provodili predviđene programe.